Egolani zi nkombo - Ghendani gh'ighuge




Inɔngɔ nyi fala  
Version française  
 
>> Iponavona >> Ilando

Ezene, déc. 2005
  Ezene zi nkala mpolo-mpolo
Manji nche yere du ni yɔma bɛno pa. Yere nogho pa gho nenge, e sɔng'okawo wi nchuwa gho ighomi n'otani si kilometiri. Ghere tangw'imbora sere n'isɛmbɛ, sere ghawɛnɛ yɔm'ilɔwi. Aningo mi kɛnda, mi panda ghogho. Tango akasa mere nogho pa gho pang'anagha gho noghana. Anagha wi ko kɛnda gho nchuwa n'ambwaro avyaghana n'isɛmbɛ impolo.

Gh’awen'itangani gh'alonga gho nche Manji, wa nog'osɛngɛ wawo gh’ezeni. Ntina mɛyɔnɔ nkɔwa w'ezeni yere n'inago salonga s’ado ncho si sima, si ndɛkɛ mɔri ncho mbani, janjo pa mbyambye nkowe du w'okil'ompolo we koko nɛ avenue Savorgnan-de-Brazza, ntere gho Fala.
Okili mɛwɔnɔ were bɛno pan'erere yenge ; yere kɛ ikili inyango ye bye datana na wo kwanga g'okili wi nchuwa were bɛno pa n'amangatanga. Okil'ompolo wi Savorgnan-de-Brazza we pakilye Carrefour de la Douane, a viagane ancien Hôpital Général, la Posti, "Scori" ni parking isɛ, ifatere, imbor'enyo, imbor'edyongo.

Le Grand Village, janv. 2006
  Grand Village

Anombɛ wa ghe dwani gh’orove, nkɔwa ya lominigi dalwopa osɛmbɛ mpolo. Orove wa luwogo ni nkala ncharo gho boso : La Balise, nkala w'anaga wa yanjigi gho Chargeri ni la SHO (Société du Haut Ogooué), Grand Village, ga lwanago n'anaga wa yanjigi n'itangani na gho fatere si nkala mpolompolo, ni La Mosquée. Lando mɛyo ya luwogo n'iwɔngu n'irove zɔ : Orov'Imbwa, Orov'ati... Ghe kalwe nche anaga wa wie nogi gh'irove mɛyonɔ.

Anwɛ ko ponavone nche ghe tɛka nwɛ n'agholo, ni nchone, ncho ni loto. Anwɛ be dyena La Balise, Romb'Intchozo, Le Grand Village, La Mosquée, Lisbonne, Sindara, le Quartier Chique, Orovati, Pas à Pas, Quartier Sud, etc.

Anwɛ ko kɛnda gh'imbora si dyɔngo, si nyo na si dyino nchɔ ne bele seva. Ghoghwani ni fatu

Nte kɛndo gho Manji

Anwɛ ko kɛnda gho Manji nchugu edu n'anɔngɔ amenge m'inyɔni s'atanga. Oghɛndo ye dinga minuti 25.
Osèmbè gho Pont Namina
  Osɛmbɛ gho Pont Namina

Anwɛ ko kɛnda n'owatanga kɛ. Ambwatang'awani wi kɛnda ghogho.

  • SONAGA : ndalyo ye dinga agwɛra nayi. Avile Mpongwɛ aghɛnda Manji, owatanga wi dubwa gho Port môle yi Mpongwɛ nkombe nyondo tsuno, nchura, nchuta ni satade. Anwɛ ko kola biyɛ gho Port môle.
    Avile Manji aghɛnda Mpongwɛ, owatanga wi dubwa tsuno, nchura, nchuta ni satade, ibanga, agwɛra orowaghenomo.

    Ogh. (+241) 56 43 34 / 07 51 56 66 / 07 84 01 50
  • Antarès : ndalyo ye dinga ogwɛra ni mpundu. Owatanga wi dubwa gh'Owendo nchugh'wedu kawo sɔnɔ. Owantanga wi dubwa nkolo n'eningo. Ogh. (+241) 70 37 72.

    Romb'inchozo : ina mɛyɔnɔ nya veno mbora mɛyɔnɔ kɔndɛnɛ ya luwo yi dɔmina.

    Le Grand Village : osɛngɛ mɛwɔnɔ we re mori gh'isɛng'ilungu si Manji. Azwɛ dyingina ghogho gho Carrefour Tobia.
    Gh'alonga, Carrefour Tobia ya ghokogho nɛ "Carrefour Zéro". Y'aluwo mbora y'olatano, okawo wi nkala y'Itangani ni nkala y'Anɔmbɛ. Ya ghokogho nɛ Grand Village kɔndɛnɛ yaluwo nkala y'Anɔmbɛ, n'anagha mwa mwa, ndo yaluwo bo n'ezeni. Anɔngɔ ma buni ghogho kɛ : Eshira, Orungu, Nkɔmi, Bavarama, etc.

    Idiso (sarcopsylla penetrans) : evhugina zi dwana gh'izɛngɛ. Ze dyingina gh'ebanda ni ze mwɛra mwɛra okuwa.

    Sindara ina nyi nkala y'Eshira gho La Ngounié.
    Gh'alonga, osɛngɛ wi Sindara gho nkala mpolo yi Manji yaluwo osɛngɛ w'Orungu. Kaghi yami a bulinya myɛ nɛ Sindara ya bɛtyo Itangani kondɛnɛ mpɔnɔ ya luwo ghawɛ nɛ olowi gho Sindara. Azwɛ pe buta gher'anɛrɔ gho bɛnguna zwɛ ntina nde osɛngɛ ye koko nɛ yɛnɔ. Ko jenanogho...

    Orov'ati : Ghalonga, osɛngɛ mɛwɔnɔ waluwo orove. Anagha wi nkala mpolo wa bya gho sha na gho fel'ishɛkɛ ghogho. Kwɛ anagha wa noghi ghogho na ina nya tighi.

    Pas à Pas : Olando we koko nɛ "Pas à Pas" w’e re gh’okili we pakilye Carrefour Joseph Réndjambé kwange Carrefour Trois Métisses.
    "Pas à Pas" ina n’ibimbya ny’oma w’a ghokogho nɛ Fidèle Okawe. A yano gh'ompuma wi 1911 gho nenge Wale g’Eliwe Nkɔmi. A vakil’ ijanja g’ompuma wi 1936 kwange 1962 n’itangani, egombe z’aluwo wawo we pangine nche. A luw’ogɛndizi w’iloto. Ayɛ n’a vhakili’evhilo zi kɛndiz’iloto gho nche Manji gh’oma gh’ome du. A’gɛndizigi loto y’oga wi Manji, gouvernɛri, kwanga no loto yi Général De Gaulle gh’a wyeni yɛ gho Manji 1940. Itangani n’anag’avolo w’egombe mɛ zo w’a wekeligi yɛ polo.
    G’ompuma wi 1962, gh’e dubwa yɛ gher’itangani, no gh’a vhakili yɛ okit’iwɛ mamɛ w’iloto s’ɛ tor’aghonda. Okita mɛ wo w’avhakil’omwango kwanga g’avendi wo. No gh’a veni yɛ nkogho yi Pas à Pas, go minya manɛ igamb’e du kawo n’ikɛngɛ "nkula mori mori y’edyonyiz’otondo". Iloto sɛ sodu s’a luwo tɛndo pa "Pas à Pas". Gh’a wetyo yɛ manɛ Okawe yi "Pas à Pas". Gh'ompuma wi 1970, a teni ogha wi Syndicat des transporteurs de l'Ogooué-Maritime. No gh’a wɛtyo kɛ olando wa lwanogo yɛ manɛ "Pas à Pas".
    Okawe yi "Pas à Pas" a yuwi ompuma wi 1988.

    Quartier Sud : olando wino wa lungo betyo ana menge : Gouvi, Caché-Corps, kwanga Quartier Sud. Gouvi ina ny'oma wa luwogo ni terrains inyenge s'agolizogo yɛ, na gavendi olando mewɔ. Eghombe mezɔ olando wa lominigi, wa yanjo kwè - ntina manɛ wa luogo ni shɛkɛ zo, okili fɔ na ga wetio wɔ caché corps kɔndɛnɛ anagha we re tɔnde kɛnda ghogho. Ina nyi Quartier Sud nye po kwɛ gere manɛ olando were g'olomba yi nche Manji.